Dilema Viktora Orbana
Orban pod pritiskom Trumpa: Mađarska bez ruske nafte - rješenje u Hrvatskoj?

"U svijetu postoji mreža koja se protivi ratu, s dva središta: jedno je središte moći koje predvodi američki predsjednik, a drugo je duhovno, ovdje kod Svetog Oca“, izjavio je prošlog tjedna Viktor Orban nakon sastanka s papom Lavom u Vatikanu.
"Snagu, motivaciju i blagoslov crpimo iz oba izvora“, dodao je mađarski premijer.
Ako mu je na pameti bio njegov saveznik iz Bijele kuće, američki predsjednik Donald Trump, misli su mu zasigurno bile usmjerene na neugodan sastanak koji ga čeka u Washingtonu, javlja BBC.
Čovjek kojeg je Trump nazvao „velikim vođom“, iznenada se našao u neuobičajenoj situaciji – u sukobu s američkim predsjednikom oko pitanja od ključne važnosti.
Središnja tema tih razgovora bit će novi američki pritisak na Mađarsku i Slovačku da se hitno odreknu ruske nafte – najnoviji Trumpov potez u njegovim naporima da natjera Rusiju na okončanje rata u Ukrajini.
Na pitanje je li Trump pretjerao uvođenjem sankcija dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Orban je nedavno odgovorio: "Iz mađarske perspektive – da."
Orbanova energetska igra i politička računica
Orbán koristi snažnu ovisnost svoje zemlje o ruskoj nafti i plinu za ostvarenje vlastitih ciljeva.
Koristi je kao oružje protiv Bruxellesa, kao sredstvo održavanja dobrih odnosa s Moskvom i kao platformu s koje se nada osigurati reizbor na proljeće iduće godine, obećavajući biračima "jeftinu rusku energiju."
U izborima će se pokušati predstaviti kao sigurna ruka u nesigurnom svijetu. No u većini anketa zaostaje, nakon meteorskog uspona čelnika oporbene stranke Tisza, Pétera Magyara.
Mađarskog je premijera dodatno razbjesnilo to što su ljetos ukrajinski dronovi više puta napali naftovod Družba, čime su privremeno prekinute isporuke.
Tajni planovi i otkazani summit u Budimpešti
Visoki mađarski dužnosnici mjesecima su tvrdili da bi rat u Ukrajini mogao završiti do kraja godine – tvrdnja koja se činila besmislenom sve dok prošlog mjeseca nije procurila vijest o planiranom summitu u Budimpešti između Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Orbánovi pomno razrađeni planovi raspali su se 21. listopada, kada je Bijela kuća objavila da je summit otkazan. Vlada u Budimpešti tajno je radila na njemu mjesecima. Orbánov politički direktor Balázs Orbán održava bliske veze s američkim potpredsjednikom JD Vanceom i, vjeruje se, imao je važnu ulogu u organizaciji.
Orbán sada želi uvjeriti Trumpa da barem do izbora ublaži pritisak na Mađarsku. Računa na to da je američki predsjednik umoran od rata u Ukrajini i spreman odustati od njega ako uskoro ne dođe do dogovora.
Orbán oštro odbacuje zapadnu vojnu i financijsku pomoć Ukrajini te se protivi njezinu članstvu u NATO-u i EU-u. Trumpa prikazuje kao predsjednika mira, a čelnike EU-a kao ratne huškače.
Vrhunac otkazanog summita trebao je biti trenutak kada bi Orbán, na balkonu karmelićanskog samostana na Budimu, između Trumpa i Putina, gledao prema Dunavu – slika međunarodnog uspjeha. Kako bi Mađari tada mogli glasati protiv njega, pitao bi se.
Unatoč američkim demantijima, Orbán je u Rimu prošlog tjedna inzistirao da će se summit ipak održati – „pitanje je samo vremena“. Slično je potom poručio i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Američki pritisak i češki primjer
Najveći kamen spoticanja u odnosima SAD-a i Mađarske – nafta.
Mađarska je 2024. čak povećala količinu ruske nafte koja dolazi kroz naftovod Družba. 23. listopada, dok je Orbán govorio na skupu svojih pristaša ispred parlamenta, SAD je objavio sankcije dvjema ruskim naftnim divovima – Lukoilu i Rosneftu.

U 2020. godini Mađarska je 64 % nafte dobivala tim naftovodom, a do 2024. taj je udio narastao na 80 %, odnosno pet milijuna tona godišnje. Vlada tvrdi da su kopneni cjevovodi najjeftiniji način opskrbe i da, bez izlaza na more, nema alternative. Male količine uvoze se iz Kazahstana, Hrvatske, Iraka i Azerbajdžana.
Naftna tvrtka MOL i njezina rafinerija u Százhalombatti, kao i slovačka rafinerija Slovnaft, tehnički su prilagođene za rusku sirovu naftu Urals, a ne za brentsku.
No češki primjer pokazuje da promjena jest moguća. Češka, također kontinentalna zemlja, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. modernizirala je naftovod Transalpine do talijanskog Trsta i prilagodila svoje rafinerije. U travnju 2025. objavili su da više ne koriste ni kap ruske nafte.
Stručnjaci kažu da i MOL polako mijenja tehnologiju, ali da nedostaje politička odluka da se Mađarska prebaci na Jadranski naftovod (JANAF) iz hrvatskog Omišlja. Tu su i sporovi između MOL-a i hrvatskog JANAF-a oko kapaciteta cjevovoda.
Trumpov pritisak i Orbánov politički rizik
Trump će Orbána potaknuti da pokaže političku volju i počne se odricati ruskih energenata. No Orbán će to teško moći objasniti biračima. Godinama tvrdi da Mađarska ne može preživjeti bez ruske nafte i plina – kako bi sada objasnio da može?
Američki veleposlanik pri NATO-u Matt Whitaker izjavio je za Fox News da Mađarska „još nije poduzela nikakve konkretne korake“ kako bi smanjila ovisnost o ruskoj nafti te je obećao američku pomoć Mađarskoj i Hrvatskoj u tranziciji.
Omišalj je, zračne linije, udaljen samo 70 kilometara od Trsta. Pomorska nafta iz Kazahstana, Libije, Azerbajdžana, SAD-a i Iraka mogla bi uskoro teći Jadranskim naftovodom prema Mađarskoj.
Unatoč Orbánovim upozorenjima na skok cijena, zasad nema podataka da su češki potrošači platili više.
A ništa ne veseli Donalda Trumpa više od sklapanja dogovora. Orbán će uskoro saznati koliko uvjerljiv američki predsjednik može biti.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare